O svetištu
Marijansko svetište Komušina-Kondžilo
Bosanski biskup je 1252. godine napustio Bosnu i nastanio se u Đakovu. Pravno gledajući, Bosna je imala svoga biskupa, ali je stvarno bila bez njega. Najprije zbog problema s bosanskim krstjanima, a kasnije s Turcima, biskup po nekoliko desetljeća nije dolazio u Bosnu. Budući da su bile takve prilike da redovni bosanski biskup nije mogao obavljati svoju službu, godine 1735. Sveta Stolica osniva Apostolski vikarijat kojemu je na čelu bio vikar s biskupskim redom koji je vršio apostolsku službu, istovrsnu dijecezanskom biskupu. Apostolski vikarijat je obuhvaćao BiH pod otomanskom vlašću. Apostolski vikari bili su odreda franjevci. Treći po redu apostolski vikar bio je bio je fra Marko Dobretić (1772.-1784.), izobražen teolog i zauzet pastoralac. Imao je poteškoća s osmanskim vlastima i srpsko-pravoslavnim vladikama, a obavio je tri biskupska pohoda. Kao starac od 73 godine dolazi iz Travnika preko Žepča u Komušinu. Opširnije...
Brdo Kondžilo
Mjesto praiskonske ljepote, parafraziranje je riječi Arthura Evansa koji je svojedobno kročio Kondžilom, a koje možda i najbolje opisuju ovo brdo smješteno oko 3,5 kilometara sjeverno od župne crkve u Komušini. Nekada zavojit, uzak i prašnjav put, ili kako piše Pero Pranjić; Te prašnjave, uske, izrovane bosanske stazice najsličnije su onom Isusovu uskom putu što vodi u vječnost, 2007. je proširen i asfaltiran zahvaljujući donaciji hrvatske Vlade. Tim se putem prema brdu Kondžilu svake godine za blagdan Velike Gospe ili Gospojinu kreće veličanstvena rijeka ljudi, a preko brijegova primjetiš kako "mili" grupa sad u narodnoj nošnji, sad druga u običnoj građanskoj. Procesija prati čudotvornu sliku Gospe Kondžilske kako bi se ispunio zavjet dan Majci Božjoj i za tu priliku Komušanci dolaze iz cijelog svijeta kako bi otpratili sliku na Kondžilo i tamo sudjelovali na misi, moleći se Bogu i svojoj Gospi. Opširnije...
