Župni listić

Župna kronika
Kolovoz 2015.
Priredio: Ivan Balukčić / komusina-kondzilo.net

Homilije kardinala Puljića i mons. Sudara povodom blagdana Velike Gospe

Kao i prethodnih godina u župi Uznesenja Blažene Djevice Marije, mjesec kolovoz je posebno vrijeme. Dana 10. kolovoza spomenuli smo se naših poginulih branitelja, ali i obljetnice posvete crkve. Tog dana, tradicionalno je održan komušanski križni put od temelja stare crkve do Kondžila. Križni put predvodio je don Juro Babić. Don Babić je ovog kolovoza obilježio i 25 godina svećeničke službe uz koncelebraciju braće svećenika, ponajviše iz komušanskog kraja. Euharistijsko slavlje posvećeno bolesnicima, tradicionalno u predvečerje blagdana Velike Gospe, predvodio je vrhbosanski nadbiskup Vinko kard. Puljić, a na sam blagdan Velike Gospe naše svetište pohodio je pomoćni biskup vrhbosanski mons. Pero Sudar. Donosimo homilije kardinala Puljića i mons. Sudara:

Svoju homiliju na bolesničkoj misi 14. kolovoza, kardinal Puljić podijelio je na tri knjige: knjigu o prirodi, knjigu o svijesti i knjigu riječi Božje. Prva kjiga nadovezuje se na encikliku pape Franje "Laudato si" - "Budi hvaljen".

Kard. Puljić kaže: "Mi danas govorimo da se razvila pismenost, da su ljudi postali pismeni, međutim zavladala je jedna nepismenost, da mi ne znamo čitati knjigu prirode. Prirodu koju je Bog stvorio i darovao čovjeku da mu služi, ne da ju čovjek uništava. Mi smo danas svjedoci da je čovjek onaj koji uništava Božje darove, uništava Božju prirodu. I zato bih Vas ja danas htio uzeti k sebi da naučimo čitati Božju prirodu, da vidimo Božje tragove, Božje zakone utkane, ali u tu Božju prirodu Papa stavlja cijeli život, i okoliš, i ljudski život, i seksualnost, i obitelj, i socijalni odnos, sve to Papa u toj enciklici spominje." Nastavlja citirajući Bibliju: "Prva stranica kaže: "Stvori Bog muško i žensko" i prva zapovijed "Evo napučite zemlju", a mi danas sve češće govorimo kako je više umrlih nego rođenih. Sve češće govorimo o srušenim brakovima, kako ova demokracija, borba za slobodu, zapravo gazi taj Božji zakon, naravni, prirodni zakon. Uvodi nekakve istospolne brakove i to u ime slobode. Nekako se ljute kad se Crkva bori da poštuje Božji zakon. Zato danas na poseban način želim da mi naučimo čitati tu prirodu. Bog što je stvorio mi moramo poštivati. I zato je prevažno odgajati tu pismenost da Božji zakon poštujemo. Mi znademo dobro da Bog je stvorio čovjeku tijelo kao dar i on služi kao hram Duha Svetoga. I muško i žensko da se daruju u braku, da budu suradnici s Bogom u prihvaćanju i rađanju djece. Danas mi tobože mašemo zastavama kako smo Hrvati, kako mašemo grbovima, kako volimo svoj narod. Ne voli se tako narod, narod voli koji njiše kolijevku. Taj narod voli. Bez kolijevke nema naroda."

Nastavlja: "Zato na poseban način želim ovdje u nama probuditi tu papinu poruku, znati čitati knjigu prirode, poštivati zakon života, poštivati i međuljudske odnose, poštivati svetost braka, poštivati svetost obiteljskog ognjišta. To je Božji dar. I zato želimo shvatiti: Marija je prva koja je bila dar neba kao obnovljena priroda na ovoj zemlji. Nju moleći želimo se obnoviti i doći ovdje u svetište. Doći ovdje znači obnoviti se. Zato se vi ispovijedate, zato što želite obnoviti svoje srce, želite se učvrstiti u svojoj vjeri, ali želim da pođemo iz ovog svetišta pismeniji da znamo čitati tu knjigu prirode. Stari težak dok je orao znao je gledati i nebo i zemlju, itekako je znao disati s prirodom jer je shvatio što god on radi, ako Bog ne blagoslovi, ne uspije. Taj naš stari je znao to cijeniti. Danas čovjek se uzbahatio, misli da može sve kupiti, a zaboravili smo da najvrjednije stvari nikada ne možemo novcem kupiti. Možemo knjige kupiti, ali pamet ne možemo. Možemo kupiti lijekove, ali zdravlje ne možemo. Možemo nekoga tražiti da me voli, ali ljubav se ne može kupiti, to se daruje i da ne nabrajam: najvrjednije stvari novcem se ne kupuju. Čovjek današnje ekonomije mora shvatiti da nije banka glavna, ljubav je glavna."

O drugoj knjizi kard. Puljić kaže: "Drugu knjigu koju želim potaknuti da naučimo čitati, to svatko u sebi nosi. Sve je više nepismenih za čitanje te knjige. Ta druga se knjiga zove naša savjest. Svi u sebi imamo glas Božji, a glas Božji je u nama da pomogne razlučiti dobro i zlo. Međutim ovaj agresivni revitalizam otupio je čovjeka pa mu je svejedno. … Ne može nam biti svejedno, moramo znati šta je dobro, a što je zlo. Nažalost, koliko mi puta ne čujemo svoju savjest. Ne da ona ne govori, nema čovjeka koji nema savjesti, u svima ona govori, ali smo je poklopili brigama, interesom, trkom i ne damo da govori. Znate, već sam to ovdje jednom citirao, ponovit ću kako je stariji đavao savjetovao mlađeg đavla kako će odvratiti čovjeka da Boga ne traži. Kaže: "Ne dajem mu misliti, čim počne misliti on će Boga naći". Kardinal nastavlja o savjesti: "Ona treba progovoriti, ne zato da nas progoni, da nas kolje nego da nam pomogne razlučiti što je dobro, a što je zlo. Nemojmo dozvoliti da nam gaze tu sposobnost da svojom glavom mislimo. Skupljajući te narodne poslovice, ima jedna poslovica: "Najgore svoj kruh jesti, a tuđu brigu voditi" . Ne daj da tvoju glavu tuđe noge nose, neka tvoju glavu tvoje noge nose. Zašto glavom misliti? U srcu, ta savjest koja govori jesmo li na pravom putu, jesmo li na Božjem putu. I zato želim u Vama probuditi tu svijest, ja sam čovjek, meni je Bog dao tu savjest da Bog preko te savjesti u meni progovori i da moram biti sposoban čuti, čitati. Koliko vas je uvečer leglo, nije se sjetilo reći: "Bože, oprosti mi što sam danas pogriješio". Barem to možeš uvečer reći: "Bože, oprosti što sam danas sagriješio, evo predajem se u tvojoj ljubavi".

Treću knjigu kardinal Puljić objašnjava: "Treću knjigu koju mi moramo znati čitati, a ta je posebno povezana sa današnjim Evanđeljem gdje Isus naziva svoju majku da je ona blaženija po tome što je slušala riječ Božju i čuvala je. Nije po tome, eto odgojila Isusa na svojim prsima, nego po tome što je riječ Božju slušala. Mi danas moramo znati Božju riječ slušati. Otupili smo na Božju riječ, Božja riječ toliko puta nas potiče i saziva, potiče i hrabri, tješi. … Božja riječ se ne čita kao ova svjetovna riječ, Božja se riječ čita kao pismo voljene osobe koja tebi piše." Kardinal se prisjetio boravka u sjemeništu u Zagrebu: "Nisam odavno bio kod kuće i sada ja se po onim hodnicima izgubio i dolazi prvo pismo od moga pokojnog oca. Oh, kako sam ga čitao. Mislio sam da sam više pročitao nego što je on napisao jer mi je svaka riječ bila draga. Zašto? Jer sam čitao pismo voljene osobe. Tako se čita Evanđelje. Tako se čita Sveto pismo, to je Božja riječ, nitko nas ne može više voljeti nego kao On.".

U zaključku kard. Puljić govori: "Zašto su nam ove tri knjige koje trebamo čitati važne? Knjiga prirode, knjiga savjesti i knjiga riječi Božje. Pa zato da zavolimo život. Jer vidimo kako su ljudi umorni, nema ljubavi prema životu, ne raduju se životu. Nema volje za život. Treba otvoriti ljubav za životom. Tada neće biti pusta dvorišta . Tada će biti djece. Tada ćemo se radovati. Tada će nastaviti tamo gdje smo mi stali. Zato želim upravo kroz te tri knjige probuditi ljubav prema životu. Tada će biti manje abortusa, tada će biti manje more noćne kod onih koji pate i koji su to činili. … A onda ove tri knjige je potrebno naučiti da bi živjeli. To je škola križa. Valja onako poput Gospe hrabro pod okrilje stati, a ne kukavica čim zaškripi, bježi. Valja hrabar biti pod križem. Marijo, ti si postojano stajala pod križem takvu nam hrabrost vjere daj. Da se ne bojimo života, da hrabro se spremimo za život. To vas roditelje želim posebno moliti. Nemojte djecu razmaziti. Odgajate ih za život, ne da uživaju nego da se znaju nositi sa životom."

Kardinal na kraju poziva na zajedništvo u Crkvi, narodu i politici. Ističe potrebu izgrađivanja zajedništva u obitelji i izgrađivanja sveopćeg dobra uvažavajući različitosti. Posebno je istaknuo podjeljenost unutar Crkve: "U župskoj zajednici, u župama koje ja obilazim okolo vidim kakve sve podijeljenosti ima među nama svećenicima, klanske grupe, jedni protiv drugih. I tu, u redovništvu, isto je đavao ušao u naše zajednice." Kardinal Puljić upozorio je na pitanje 430.000 protjeranih Hrvata iz Bosne i Hercegovine te na nacionalnu podjeljenost i "razne strijelce" unutar hrvatskog naroda. Istaknuo je da su ti ljudi protjerani, ali da sami moramo imati hrabrosti boriti se za svoje: "Neće nama nitko drugi kapu krojiti, teško onom kojem drugi kapu kroji." Na kraju kardinal kaže: "Mi to stvarno želimo, biti sretni, ali nije sreća u onome što mi mislimo da jest. Prava sreća bez Boga ne može biti. Zato smo došli ovdje obnoviti svoju vjeru da plovimo u životu s Bogom i tako život gradimo da vječnu sreću postignemo. Amen."

U rano jutro blagdana Velike Gospe, velik broj hodočasnika okupio se kako bi u procesiji od župne crkva ka brdu Kondžilu ispratio čudotvornu sliku Gospe Kondžilske. Euharistijsko slavlje na Kondžilu predvodio je pomoćni biskup vrhbosanski mons. Pero Sudar. Njegovu homiliju prenosimo u cijelosti:

"Draga braćo i sestre, kako je lijepo bilo jučer i jutros proći od Teslića pa do Komušine. Kako je lijepo, ljudski lijepo bilo sudjelovati u ovom našem hodu od župne crkve do Kondžila. Kada bi to bio samo jedan običan ljudski čin, kada bi to bilo okupljanje nas kao ljudi, vas Komušanaca i svih vas hodočasnika, bilo bi to veličanstveno. I nema ništa vrijednije, ništa veće u u ovoj usorskoj dolini, ali i šire, što je srž našeg nacionalnog identiteta od ovog našeg godišnjeg okupljana u Komušini i ovdje na Kondžilu. Ljudi su uvijek i svi narodi imali nešto svoje, nešto što ih je povezivalo, nešto što im je davalo snagu, to su se zvali običaji. To su ljudi ljubomorno čuvali. Da li smo mi svijesni, napose vi Komušanci, da hodeći od crkve do ovog brda zapravo stavljate svoje noge, svoje korake u korake vaših pradjedova i tako vežete, vežemo i živom činimo jednu važnu crtu našeg ljudskog postojanja. To je ono što nam je Papa u katedrali u Sarajevu rekao: "Čuvajte ljubomorno svoje sjećanje, svoju povijest!". Braćo i sestre ovo što mi danas činimo, ovo hodočašće ovo okupljanje je nešto daleko, daleko više, daleko važnije, jer ovo ne samo da nas povezuje kao ljude, kao pripadnike jednog naroda, jednog kraja, ovo hodočašće nas povezuje kao djecu Božju, čini nas dionicima Božjeg naroda. I mi danas kao i uvijek ovdje darom Božje riječi, okom velikog Svetog pisma, mi očima Duha gledamo otvoreno nebo, kako nam to reče prvo čitanje, gledamo kovčeg Božji i gledamo veliko znamenje, Blaženu Djevicu Mariju, jedno ljudsko biće u središtu Božje slave."

"Mi danas ovim okupljanjem ovdje, i ovim slavljenjem Gospe Kondžilske Blažene Djevice Marije dušom i tijelom uznešene na nebo, mi zapravo ispovijedamo, potvrđujemo svoju vjeru u Isusa, kako kaže danas sveti Pavao, prvinu usnulih, mi danas ispovijedamo vjeru u uskrsnuće, mi danas ispovijedamo vjeru da je Bog vjeran svojim božanskim obećanjima. I zapravo ta vjera nam daje odgovor na bitna životna pitanja, na najvažnije životno pitanje: Što je to život, što mu je smisao, što mu je cilj? Tjeskobno pitanje koje svaki čovjek nosi u svom srcu, ono je zapravo snaga ili spoticaj, za sve što je u čovjeku autentično. Nama Bog danas u u svojoj Božjoj riječi u primjeru Božje majke daje odgovor: "Čovječe ti si stvoren za vječnost, čovječe ti si dijete ljubljeno Božje, tvoj život ima veličanstveni cilj. I tamo gdje ti je majka, ići ćeš tamo i ti!". A Bog daje odgovor i na druga tjeskobna pitanja. Tko to u duši ne osjeća, ne nosi pitanje: Imali li odgovora na ljudsku patnju? Ima li itko odgovora među ljudima, ima li kraja i hoće li biti kraja, onim slinima, onim silnicima što dave narod i sirotinju, ima li odgovora na patnje ljudskog života? Danas Bog preko Marije odgovara njezinim nadahnućem, a potvrđuje njezinim životom, silne zbaci s prijestolja, a uzvisi neznatne. Gladne napuni dobrima, a bogate otpušta prazne. Da, to je odgovor neba na velika pitanje neba i zemlje, to je Božji odgovor na vapaje čovjeka. Marija je samo prva na koju je Bog, jer je bila najbliže Isusu, na kojoj je Bog pokazao i dokazao da ostaje vjeran, da ima odgoovor i na moju i na tvoju i na svačiju patnju i pitanje, ali ako vjerujemo! Blažena ti što si povjerovala."

"Vjerujem li ja danas ovdje na Kondžilu da me Bog vodi, da je Bog sa mnom, vjerujem li ja danas da sam prateći Gospinu sliku zapravo pratio Gospu, da je to samo slika te nebeske stvarnosti? I zato sve što činimo snagom vjere i iz vjere zapravo to je nebeska božanska stvarnost i zato je veličanstveno, hodočasniče, hodočasnico, dok si stavljala danas svoje noge u tragove svojih padjedova stavljao si u same tagove Blažene Djevice Marije, a ona je najvjernije slijedila Isusa i zato smo mi hodili Isusovim putem i to je ono što daje ovom hodočašću, ovom svijetu i ovoj misi božanski sadržaj, božansku čvrstinu, a meni i tebi pravo, dužnost da se radujemo da kličemo unatoč svih teškoća. Da s jednim Marijinim glasom veličamo Onoga koji nam učini velika djela. Pod teretom života mi ne vidimo kolika nam djela iz dana u dan čini veliki Bog i ne vidimo i ne osjećamo koliko naši križevi, naše teškoće i naše patnje, naše slutnje, naši vapaji imaju odjeka u božanskom srcu. Marija je najbolji primjer da Bog ne ostavlja onih koji mu vjeruju i koji nastoje živjeti svoju vjeru. Zato je ovo hodočašće ne samo ispovijed naše vjere, ne samo hod za Marijom i Isusom, ne samo naše hodočašće iz ovog u ondašnji život, ovo je izvor nade i ohrabrenja. Nade da sve ima smisla, ohrabrenja da Bog je s nama po zagovoru naše i njegove majke i zato otvorimo srca, zato zavapimo iz dna duše, zato prikažimo ovo zavjetno hodočašće, za sve naše potrebe, za sve naše muke, vapeći, moleći, za snagu vjere, za čvrstinu nade i za nepokolebljivost ljubavi, a onda će kao što je to i stoljećima bilo, Bog ovo blagosloviti, Marija će ovo pratiti. Nitko od nas neće odavde otići neutješen, zato neka je blagoslovljeno ovo naše hodočašće, neka je posvećen i blagoslovljen svaki korak koji nas je za Marijom doveo na ovo nama sveto i zavjetno mjesto i koji će nas vratiti u njezino svetište. Neka ta Božja milost, Božji zagovor i snaga života preko nas dospije do svih mjesta, do svih onih s kojima dijelimo život. Da svi skupa budemo Božji narod, Božja crkva upućena Božjem kraljevstvu gdje Bog daruje svojima ono što oko nije vidjelo, ono što uho nije čulo. Ono što ljudsko srce nije osjetilo jer tamo Bog ispunja sve čežnje ljudskog srca. Dao Bog da se to ostvari svima nama a mi zajedno s onima koji su stoljećima ovdje ispovijedali vjeru u Isusa Krista po zagovoru Kondžilske Gospe ispovijedimo svoju vjeru. Amen."

NOVOSTI

NOVO - Galerija fotografija

Velika Gospa 2017. - opširnije...

Galerija fotografija

Velika Gospa 2016. - opširnije...

Galerija fotografija

Velika Gospa 2015. - opširnije...

NOVO - Galerija fotografija

Bolesnička sveta misa 2015. - opširnije...

NOVO - Galerija fotografija

25 godina svećeničke službe don Jure Babića - opširnije...

NOVO - Galerija fotografija

Komušanski križni put 2015. - opširnije...

Izgradnja svetišta

Popis donatora do 21.07.2015. - opširnije...

Galerija fotografija

Velika Gospa 2014. - opširnije...

Galerija fotografija

Bolesnička sveta misa 2014. - opširnije...

Galerija fotografija

Polaganje vijenaca na "Kalvariji" i komušanski križni put 2014. - opširnije...

Molitveno - meditativni kutak

Pjesma osoba koje nose sliku Gospe Kondžilske - opširnije...

Molitveno - meditativni kutak

Hodočasnička pjesma Gospi Kondžilskoj - opširnije...

Galerija fotografija

Dan mladih 2014. - opširnije...

Izgradnja svetišta

Popis donatora do 13.07.2014. - opširnije...

Galerija fotografija

Svi sveti 2013. - groblje Slatina - opširnije...

Galerija fotografija

Listopadsko hodočašće 2013. - opširnije...

Izgradnja svetišta

Popis donatora do 21.10.2013. - opširnije...

Galerija fotografija

Svetkovina Velike Gospe - 15.08.2013. - opširnije...

Galerija fotografija

Bolesnička sveta misa - 14.08.2013. - opširnije...

Galerija fotografija

Posveta zavjetne kapele i krizma na Kondžilu - 11.08.2013. - opširnije...

Galerija fotografija

Polaganje vijenaca na "Kalvariji" i komušanski križni put - 10.08.2013. - opširnije...

Izgradnja svetišta

Popis donatora do 01.08.2013. - opširnije...

Galerija fotografija

Božić u Komušini 2012. - opširnije...

Izgradnja svetišta na Kondžilu - fotogalerija

Tijek radova (nove slike) - opširnije...

Galerija fotografija

41. Dan mladih Vrhbosanske nadbiskupije 2012.- opširnije...

Hodočašća

Dan mladih Vrhbosanske nadbiskupije 2012.- opširnije...

Župna kronika

Proslava Uskrsa u Komušini 2012. - opširnije...

Veliki tjedan 2012.

Raspored misa i obreda u Velikom tjednu - opširnije...

Hodočašće u Svetu zemlju s Gospom Kondžilskom (novo)

Postavljanje mozaika Gospe Kondžilske u Nazaretu - opširnije...

O izgradnji svetišta

Radovi u 2011. godini - opširnije...

Obavijesti

Krizma u Komušini 2012. godine - opširnije...

Spomen park poginulim braniteljima Komušine - fotogalerija

Tijek radova - opširnije...

Izgradnja svetišta na Kondžilu - fotogalerija

Tijek radova (nove slike) - opširnije...

Nova lista donatora

Donatori - opširnije...

Obavijesti (novo)

Prijenos svete mise iz Komušine - opširnije...

O izgradnji svetišta

Pismo Vinka kardinala Puljića - opširnije...